Znanstvenici su prionuli uzgoju mesa u laboratoriju, no osim etičkih, jedan od praktičkih problema koji se pojavio bio je i kako takvom mesu dodati masnoću.
Ulazimo u sferu funkcionalne hrane koja dolazi u koliziju s
etikom prehranjivanja. Ne tako davno, na tržište su stigli
proteinski proizvodi od skakavaca. Očito živimo u vrijeme kad se
promišlja o funkcionalnosti hrane koja, s druge strane, izaziva
šok. Prehrana je puno više od biokemije.
S tom vrstom umjetno uzgojenih prehrambenih proizvoda dobili
bismo veću mogućnost prehranjivanja stanovništva jer znamo da je
glad velik problem u svijetu. Dobili bismo i mikrobiološki
relativno sigurniju hranu, ali i hranu koja je neprirodna, iz
kontroliranih laboratorijskih uvjeta, i na kupcu je da vidi hoće
li kupovati takav proizvod – kaže poznati nutricionist
Nenad Bratković.
Ovisit će o kupcu
Vijest da je Singapur američkoj startup tvrtki Eat Just dopustio
prodaju umjetnog pilećeg mesa, izazvao je brojne reakcije jer je
riječ o prvom takvom rješenju za tzv. čisto meso koje ne dolazi
od zaklane svinje, krave ili kokoši, već od životinjskih stanica
uzgojenih u laboratoriju. – Moje je mišljenje da takav proizvod u
okvirima u kojima živimo, s puno prirodnih resursa, ne bih
kupovao. Znam da bi možda drukčije mislili u zemljama u kojima
vlada glad. Osobno ne bih našem pučanstvu preporučio da
konzumiraju takvu vrstu namirnica, barem ne dok imamo
obilje namirnica koje možemo samo uzgojiti i proizvoditi iz
kontroliranih uvjeta. Štoviše, trebalo bi na sve moguće načine,
bilo državnim i drugim poticajima, stimulirati prirodni uzgoj
hrane, ne mora biti to nužno organski – dodaje Bratković.
Na pitanje što očekuje, kad bi se takva vrsta laboratorijskog
mesa mogla naći i na policama trgovina u Hrvatskoj, odgovara da
to ne ovisi o Hrvatskoj. Hrvatska, kao i sve članice Europske
unije, sluša regulatorna tijela Europske komisije, a za hranu je
nadležna Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Ako ta
agencija i izda dozvolu, sve će ovisiti o preferencijama kupaca.
– Ako se neki proizvod ne budu kupovali, neće ni opstati na
tržištu. Puno će ovisiti o mentalitetu i stavu potrošača. Oni
koji budu prihvatili takvu vrstu namirnica, kupovat će je i
konzumirati. Relativno je jednostavno – ističe Bratković.
Nutricionistica Vedrana Dučkić ostala je
šokirana informacijom da je u Singapuru dopuštena prodaja
umjetnog mesa.
– Sad od vas to prvi put čujem i zgrožena sam! Apsolutno sam
protivnik genetskog inženjeringa u hrani. Glavna svrha genetskog
inženjeringa i GM hrane bila je da se nahrani stanovništvo
zemalja Trećeg svijeta. No, osobno smatram da je to upitno ako
sagledamo činjenicu da na svijetu imamo dovoljno hrane da
prehranimo cijelo čovječanstvo, no na žalost nije tako. Ne vlada
glad u nekim zemljama zato što nema hrane, nego zato što je
dijelu čovječanstva hrana nedostupna iz raznih razloga –
napominje.
Problem je masnoća
Vegetarijanci i vegani zamjenu za mesne obroke dosad su
pronalazili u hamburgerima s “lažnim” mesom koje je popularnost
steklo i zahvaljujući inicijativama tvrtki Beyond Meat i
Impossible Foods. O proizvodnji čistog mesa iz laboratorija
govori se već godinama. Skup je to poduhvat.
Zanimljivo je da je u startup tvrtke za proizvodnju nadomjestaka
za meso ulagalo i nekoliko poznatih milijardera iz IT sektora
koji se po prirodi posla, etiku na stranu, ne boje inovacija.
Bill Gates i Richard Branson, koji su prije tri
godine investirali u tvrtku Memphis Meats i proizvodnju
laboratorijske piletine, najavili su da će umjetno meso kad tad
biti na policama. Znanstvenici su prionuli uzgoju mesa u
laboratoriju, no osim etičkih, jedan od praktičkih problema koji
se pojavio bio je i kako takvom mesu dodati masnoću.
– Kad kušaju proizvod, kupci moraju osjetiti da su kušali meso, a
ne nešto što izgleda poput mesa – riječi su jednog od direktora
tvrtke za proizvodnju mesa iz epruvete. Predviđanja su da će do
2050. na Zemlji živjeti 9,6 milijardi ljudi koje će trebati
nahraniti, a tradicionalna proizvodnja mesa na koju smo navikli
zahtijevat će povećanu potrošnju energenata i dovesti do
drastičnog povećanja emisije stakleničkih plinova koje stoka
proizvodi (metan). S druge stane, teško je očekivati da će u
nekoliko desetljeća svi postati vegetarijanci.