TEMATSKA IZLOŽBA

VIRTUALNI GRADSKI MUZEJ Nekada se smatralo da su vještice tajnim čaranjima stvorile bolest

Primjeni novih medicinskih saznanja žestoko su se suprotstavljali vjerski krugovi.

Kako se zbog trenutačnih okolnosti ne može posjetiti Gradski
muzej Varaždin, iz Muzeja su ponudili mogućnost svim
zainteresiranima da im se pridruže u virtualnom prostoru.

Pod geslom ‘Fizički zatvoreni, virtualno dostupni’ na svojoj će

Facebook stranici
objavljivati male tematske izložbe s
predmetima iz fundusa GMV-a.

Danas su stavili dvije fotografije koje je odabrala kustosica
Jelena Rančić

Prva je slika s prikazom požara u Varaždinu. 

68cd31930cb0955d6e6cb1eee07b392c.jpg?v=2

– Varaždin je u svojoj povijesti, uz ratove, bolesti i poplave,
često stradavao u jakim požarima. Prvi veliki zabilježeni požar,
u kojem je izgorio veći dio grada dogodio se 1547., a slijedili
su razorni požari 1582., 1592. i 1598. godine. Gotovo svi su
požari bili posljedice nemara, no neki su nastali kao i
posljedica praznovjerja. Požar iz 1665. nastao je kada je
Varaždinka Uršula ovce kadila dimom, da ih ne napadnu vukovi, a
požar iz 1776. skrivio je sedamnaestogodišnji Jakob Verčec, koji
se zubobolje rješavao pušenjem – napisali su.

Druga
je
 fotografiju
knjige ‘Istina o vješticama’ varaždinskog gimnazijskog
profesora 
Vladimira
Deduša, 
govori
praznovjerju,
inkviziciji i progonima vještica.

49c3c6f8035dfdf2780a3ccecbfb1162.jpg?v=2

– Za vrijeme srednjovjekovnih epidemija kuge veliki dio uplašenog
stanovništva bio je zaslijepljen praznovjerjem i uvjeren da su
pojedinci ili pak narodi odgovorni za pojavu bolesti. Tako su
počeli progoni, mučenja i spaljivanja Židova i vještica, jer se
smatralo da su tajnim čaranjima stvorili bolest. Bolest je od
prapovijesti smatrana nadnaravnim bićem, koje se poput demona
zavlači u organizam. U zaštiti od bolesti i samom liječenju bilo
je mnogo praznovjerja: magične riječi izgovarane su u vrijeme
mladog ili punog mjeseca, kuhao se izmet, ispijao otrov, rezani
su uvojci kose, nosili se amuleti i zazivali sveci. Primjerice do
II. svjetskog rata u okolici Ludbrega za ozdravljenje od teške
groznice ‘velike nevole’ neki su jahali na metli. Bolesnik
je ‘zajahao’ metlu, trčao do raskršća i natrag te se popeo
na šljivu. Drvo je morao tresti i govoriti: ‘Neš me tresel
(beteg, tj. bolest), nem te nesel, neš me tresti, niti
jesti.’ Praznovjerja su otežavala primjenu novih medicinskih
saznanja. Cijepljenju Edwarda Jennera protiv velikih boginja,
žestoko su se suprotstavljali vjerski krugovi u Indiji, Rusiji,
Americi i Europi – napisali su.

Možda danas nismo više toliko praznovjerni, ali još smo uvijek
lakovjerni. Često, bez rasuđivanja, pogotovo u kriznim
situacijama, lako povjerujemo neprovjerenim informacijama i
lažnim vijestima, poručuju.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije