Vijesti / Politika

INTEGRALNO RJEŠENJE

ŠTO JE ISTINA? Pitali smo Čehoka o rješenju za bale. Ana Petrić negirala skoro sve što je rekao

ŠTO JE ISTINA? Pitali smo Čehoka o rješenju za bale. Ana Petrić negirala skoro sve što je rekao
Varaždinski.hr

Najznačajnija odluka aktualne varaždinske političke garniture je pred vratima. A otvorenih pitanja i neusuglašenih odgovora previše...

Varaždinske bale komunalnog otpada već tijekom travnja mogle bi početi napuštati Brezje, najavljuje gradska vlast proteklih dana. Bio bi to rezultat provođenja tzv. 'integralnog rješenja', o kojem se posljednjih tjedana učestalo raspravlja u javnome prostoru.

U to 'integralno rješenje' nije uključeno samo konačno micanje bala, već i rješavanje nekoliko sporova koje Grad Varaždin vodi ili je vodio s tvrtkama T&H Invest, Ekos Holding i CE-ZA-R.

Jedan spor vezan je uz ugovor o zbrinjavanju bala iz 2008. godine, koji su Varkom i Grad potpisali s tadašnjim T7 VIS-om odnosno današnjim T&H Investom.

Drugi spor vezan je uz dva ugovora potpisana također s T7 VIS-om 2008. te 2011. o kupnji zemljišta na Banfici i u Ulici Vilka Novaka za potrebe POS-stanogradnje.

S tvrtkom Ekos Holding također se vodio spor oko ugovora iz 2011. za kupnju zemljišta u Ulici Vilka Novaka za potrebe POS-stanogradnje. Taj je posao pravomoćno okončan u korist Ekosa.

Nadalje, tvrtka CE-ZA-R tužila je 2016. godine Grad jer joj nije predao bale temeljem odluke Gradskog vijeća o koncesiji za taj posao.

Tu je također i sporni ugovor o zamjeni zemljišta Jalkovec-Brezje između Grada i tadašnjeg T7 VIS-a iz 2009. godine.

Za bale 110 milijuna kuna

Vezana vijest:

Zlatan Avar, Mario Lešina, bale INTEGRALNO RJEŠENJE BALE ODLAZE? 'Sa 118 milijuna kuna rješavamo sporove teške 372 milijuna kuna'

Svi ti sporovi dio su tog 'integralnog rješenja'. Pritom samo bale koštaju oko 110 milijuna kuna, a ostale obveze iz navedenih sporova još oko 55 milijuna kuna.

Ni to nije sve, Grad se planira još dodatno zadužiti za infrastrukturne projekte izdavanjem obveznica.

Ukupno je u planu 110 milijuna kuna obveznica. Oko pola od toga ide na isplatu po ranije spomenutim sporovima, a druga polovina namijenjena je ostalim projektima.

Više detalja o tome pročitajte u povezanoj vijesti.

Mnoga otvorena pitanja

Mnoga su pitanja i dalje ostala otvorena, dijelom i stoga što se zbog nekih od ugovora koji su dio navedenih sporova vode kazneni postupci.

O svemu tome porazgovarali smo s gradonačelnikom Ivanom Čehokom te Anom Petrić iz udruge Varaždin bez smeća, koja posljednjih dana najaktivnije pokušava skrenuti pažnju javnosti što bi to kod 'integralnog rješenja' moglo biti sporno.

Nema mogućnosti obnavljanja sporova?

Za Varaždinske vijesti gradonačelnik je izjavio sljedeće: 'Pojam integritas odnosi se na to da se nijedan dio nagodbe poslije ne može iskoristiti kako bi se neki sporovi nastavili ili obnovili.'

Pitali smo ga znači li to da nitko nikad više neće imati nikakvu eventualnu pravnu mogućnost osporavati ugovor iz 2008. i utvrđivati njegovu ništetnost.

- Ne, ne, ne. To znači da se ne smije nakon toga dogoditi da bi nas druga strana mogla tužiti zbog neizvršenja koncesije i slično. A ništetnost se uvijek može potezati, koliko ja znam. To sam ja objašnjavao i kad je nagodba o zamjeni zemljišta bila u pitanju. Ako je pravni posao ništetan, nikakva nagodba to ne može promijeniti. Koliko je meni poznato - kaže Čehok.

Čehok vjeruje u ugovor iz 2008.

No odmah dodaje da to gradskoj vlasti ni nije u interesu.

- Mi smo uvjereni da je taj ugovor iz 2008. godine važeći i da je taj ugovor ok. Revizija Vrhovnog suda jasno je rekla da se tu jedino trebalo utvrditi ima li štete u okolišu. Tamo čak piše 'prijeteća šteta od onečišćenja'. A mi smo već 2007. imali potvrde od Zavoda da je onečišćeno. Na kraju krajeva, i Habuš je tvrdio da je šteta u okolišu, kad se javljao Fondu i Ministarstvu. Tako da ne mogu ja sad reći da štete nema, tim više što je i Ministarstvo objavilo da je šteta u okolišu nastupila. Najvažnije, međutim, ne petljam se ja u pravna pitanja i u pravne poslove. Sve što je predmet integralnoga rješenja pravno je utemeljeno. A moram Vas podsjetiti da je Habuš sa svojim pravnim savjetnicima, koji su plaćeni daleko više nego naši odvjetnici, predlagao da se dio tužbe za ništetnost povuče za zemljište ispod MBO-a, dakle ako su oni mogli, zašto mi ne bismo smjeli? - objašnjava gradonačelnik.

Kvazi-pravna tumačenja

Ana Petrić napominje da je iznimno teško u ovome trenutku pravno kvalificirati učinke 'integralnog rješenja', ali samo zato što rješenje u svojim detaljima nije dostupno ni javnosti ni gradskim vijećnicima.

- Jedino što nam je na raspolaganju su kvazi-pravna tumačenja gradonačelnika, iako u više navrata navodi da se ne petlja u pravna pitanja - kaže odvjetnica Petrić i dodaje - Osnovno pitanje je kakva je pravna pozicija Grada Varaždina prema subjektima uključenima u integralno rješenje. Imaju li oni osnovane zahtjeve prema Gradu ili pak Grad ima osnovane zahtjeve prema njima. Javnost o tome nije informirana. Ne zna se tko postavlja i u kojem postupku bilo kakve zahtjeve prema Gradu. Gradonačelnik uporno selektivno plasira nebulozne cifre čiji jedini cilj je zaplašiti građane i uvjeriti ih u ispravnost toga što on čini.

Što su službe 2007. rekle o onečišćenju?

No kada je pitamo za neke konkretne tvrdnje gradske vlasti, kaže da one u većini slučajeva ne stoje.

- Gradonačelnik laže da odluka Vrhovnog suda o balama jasno govori da samo treba utvrditi ima li štete u okolišu. To je samo jedno od pitanja kojima se sud u ponovljenom postupku treba baviti - oštra je Ana Petrić.

Dok Čehok kaže da je već 2007. Grad 'imao potvrde Zavoda da je onečišćeno', Petrić se poziva na sjednicu Gradskog poglavarstva od 4. prosinca 2008. na kojoj Čehok govori drugačije.

Tada je rekao ovako: 'U protekla tri mjeseca intenzivno smo razgovarali i pregovarali s državom tražeći rješenje, bez nekakve prevelike sile, da ne mislite da je nekakva sad velika sila – posebna. Na kraju krajeva, vidjeli ste da, kako bi se možda raščistile one medijske špekulacije, podaci o svemu što se pojavilo prethodnih mjeseci da bale zagađuju, Zavod za javno zdravstvo je dao svoju analizu koja je pokazala da je tu sve čisto. Dakle, da nema nikakvog utjecaja, ni na tlo, ni vodu, ni na zrak. Mi smo to i znali kad smo išli s postupkom baliranja, da je to postupak koji se u drugim europskim sredinama i gradovima na takav način provodi.'

Veza kaznenih postupaka i sporova

Pitali smo Čehoka i o odnosu kaznenih postupaka i pravnih sporova. Odnosno zanimalo nas je zašto smatra da kazneni postupci ni na koji način ne mogu utjecati na pravne sporove.

- Kazneni postupci su na drugostupanjskom sudu i mi smo svoje žalbe poslali, kao i suprotna strana. Odvjetnici smatraju da je Gradu u interesu da se sporovi raščiste i mirno okončaju. Isto smatra i Povjerenstvo i stranke koje vode Grad. I kad bi kazneni postupci hipotetički mogli utjecati, to naravno ne bi značilo da ti ugovori nisu sada važeći - kaže gradonačelnik.

Zamjena zemljišta i Banfica

Osvrće se pritom na ugovore zbog kojih su on i Davor Patafta, danas gradski vijećnik, a 2008. čelnik T7 VIS-a, nepravomoćno osuđeni.

- Mi smo nepravomoćno osuđeni za zamjenu zemljišta i za Banficu. Mi te ugovore sad raskidamo i svaki vraća svoje. Prema tome, Grad tu ne može biti oštećen. Dapače, budući da je bivši VIS pristao da se od onoga što smo platili smanji glavnica prodajne cijene zemljišta u Ulici Vilka Novaka, mi smo time učinili i korist u odnosu na one iznose koji su presudom dodijeljeni Ekosu, znamo li da je isti činjenični supstrat i u sporu s VIS-om.

Čehoku najvažnije umanjivati štetu

No presude su dijelom oslobađajuće, dijelom osuđujuće, ali su u svim dijelovima nepravomoćne. I svi dijelovi mogu se preinačiti. I onaj za bale također.

- Ne bih hipotetički govorio o tome što će se dogoditi na drugom stupnju - odgovara Čehok - Ono što ja moram raditi, i što protivnici ne razumiju, je umanjivati štetu. Mi smo to dužni. Kad se ta dva ugovora, za zamjenu zemljišta i za Banficu, raskinu, nema više štete za Grad. Jer se Gradu sve vraća što je plaćeno. Ne znam zašto bi to značilo da sam ja time oslobođen.

Tužba na preko 90 milijuna kuna

Zanimalo nas je kako Čehok vidi to u kojoj mjeri bi umanjivanje i saniranje štete moglo utjecati na visinu kazne ako ga sud i pravomoćno proglasi krivim.

- To su promašena hipotetička pitanja, ja nisam pravnik, i ne iznosim pretpostavke. Grad ne smije trpjeti štetu. Pa i kad bi se dokazala u kaznenom, faktički je Grad više neće trpjeti. A bitno je i to da se Grad ovako dalje ne može razvijati jer moramo graditi prometnicu i infrastrukturu u Brezju, što znači da moramo raščistiti sve sporove. Na kraju, mi imamo, nota bene, tužbu na preko 90 milijuna zbog SDP-ove i Habuševe nesposobnosti, koja je rizična i neotklonjiva bez izvršenja ugovora iz 2008. godine.

Ostaje nejasno zašto bi se rizična koncesija mogla otkloniti jedino primjenom ugovora iz 2008. godine. Štoviše, Ana Petrić kaže da to nije točno.

- Gradonačelnik laže da je zahtjev C.I.O.S. grupe na preko 90 milijuna kuna neotklonjiv bez izvršenja ugovora iz 2008. godine. Ta dva pravna posla su međusobno potpuno nepovezana. Jedina njihova veza je privatni odnos odnosno ugovor Davora Patafte i C.I.O.S. grupe vezano za prodaju MBO-tvornice i honorar koji Davor Patafta treba ostvariti od C.I.O.S. grupe - kaže Petrić.

Otkud obrat u razmišljanju?

Vezana vijest:

Ivan Čehok, Davor Patafta NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE RJEŠENJE ZA BALE Postojeći ugovori idu u povijest, stvoreni uvjeti da se bale jednostavno - zakopa

Prisjeća se i onoga što se događalo u veljači prošle godine.

- Nakon što je tada izvršena nova analiza baliranog otpada, gradonačelnik je govorio o raskidanju ugovora i s C.I.O.S.-om i s VIS-om jer se bale 'mogu odložiti'. Odakle ovakav obrat u razmišljanju i što o tome ima za reći Lovorka Gotal Dmitrović, gradska vijećnica i stručnjakinja za otpad koja je takav stav branila na sjednici Gradskog vijeća u veljači 2019. godine?

Vijećnica koju spominje Ana Petrić u međuvremenu je, prema neslužbenim informacijama, istupila iz Gradskog vijeća. O svojim razlozima nije željela javno govoriti.

Ne želi govoriti o Vrhovnom sudu

U cijeloj toj priči Čehok inzistira na tome da mu je kao gradonačelniku najbitnije da nema štete za Grad, čak ni hipotetičke štete. A ne kako će te odluke utjecati na Vrhovni sud u kaznenom postupku.

- Koliko meni pravnici govore, mi smo dali svoje žalbe, oni svoje, to je na Vrhovnom sudu. Ne bih špekulirao dalje.

Hipotetičko je ipak konkretno?

Ana Petrić opet koristi istu riječ komentirajući te navode.

- Gradonačelnik laže da 'integralno rješenje' ne može utjecati na kazneni postupak. Činjenica da su poslane žalbe protiv prvostupanjske kaznene presude ne znači da Vrhovni sud neće presudu u bilo kojem dijelu ukinuti i vratiti na ponovno postupanje. Čak i da se radi o pravomoćno okončanom postupku, okrivljenici mogu tražiti obnovu postupka i isticati naknadno nastale okolnosti koje bi dovele do blaže kazne (čl. 498 st. 1 toč. 4 Zakona o kaznenom postupku). To svakako mogu i sigurno hoće isticati u ovoj fazi kaznenog postupka - upozorava Petrić.

Dakle, napominje, ne govori se o hipotetičkim stvarima, već o vrlo konkretnim, Zakonom predviđenim mogućnostima.

Na zemljištu je već MBO

Osvrće se i na zamjenu zemljišta Jalkovec-Brezje i slučaj zemljišta na Banfici.

- Gradonačelnik laže da će se raskinuti ugovor o zamjeni Brezje – Jalkovec i da će Grad natrag dobiti zemljište u Brezju. Na tom zemljištu je izgrađena MBO tvornica! Znači li to da Grad integralnim rješenjem dobiva MBO tvornicu?! A što se tiče zemljišta na Banfici, tamo se nema što vratiti jer Grad tamo ništa nije dobio, već evidentno ono što je tamo platio neće dobiti natrag - tumači odvjetnica.

Tko je prouzročio štetu

Ani Petrić posebno je sporno to što gradonačelnik naglašava umanjivanje štete za Grad:

- Tko je tu štetu prouzročio? Tko je sklopio sve te štetne ugovore? Kome se sudi za sve te štetne ugovore? Dakle, gradonačelnik priznaje da je napravio štetu Gradu, a lažno prikazuje da je njegovo daljnje postupanje usmjereno na umanjivanje te štete, a ne na spašavanje samog sebe.

Što ako budu osuđeni

Sama činjenica da se i dalje vode kazneni postupci protiv sudionika 'integralnog rješenja' ostavlja brojna otvorena pravna pitanja. Čehok se s time ne slaže, dok Ana Petrić navodi što bi još moglo ostati visjeti u zraku.

- Kako će Grad vratiti ono što je platio po 'integralnom rješenju', ako optuženici, prije svih gradonačelnik i Davor Patafta, budu pravomoćno osuđeni? Što je s imovinskopravnim zahtjevom Grada? Što je s potencijalnim novim kaznenim postupcima koji bi mogli biti pokrenuti nakon što USKOK analizira 'integralno rješenje'? - upozorava i na tu mogućnost.

Ugovore treba poštivati

Čehok sve to negira, tvrdi da ne ostaju otvorena nikakva pravna pitanja.

- Vi koji ste protivnici tog rješenja nećete shvatiti nekoliko činjenica. Prvo, kad se ljude sumnjiči ili čak optužuje, nikome ne pada na pamet ne poštivati ugovore - kaže i navodi na što misli - Pogledajte primjer Podravke, nikome nije palo na pamet da zbog kaznenoga postupka ne poštuje ugovore. Može se dati tužba za ništetnost, ali Habuš je trebao ugovore poštivati. Ne samo Podravka, bilo koji ugovor, pa i INA-MOL. To što se sudi na nekoliko sudova o ugovoru INA-MOL, ne znači da ih država nije dalje nastavila provoditi.

Ugovore ne treba poštivati

Ana Petrić se ne slaže s navedenim.

- Nitko nije vezan ništetnim ugovorima, pa tako ni Habuš. Kako nije bio Habuš, tako danas nije niti Čehok. Svrha postupaka radi utvrđivanja ništetnosti ne može se ostvariti ako se ništetni ugovori ispunjavaju. Ne samo da je ugovor iz 2008. odbio izvršiti Grad, to je višekratno odbio i Varkom - kaže odvjetnica.

Čehok nekoliko puta naglašava da sve ugovore valja poštivati, neovisno o tome vodi li se u vezi njih kazneni postupak i smatra li ih netko ništetnim.

- O tome ne odlučujem ja niti je smio odlučivati Habuš ili SDP, samo ga sud proglašava ništetnim. Godine 2011. je Zlatko Horvat, kad ja više nisam bio gradonačelnik, naručio mišljenje od najvećih hrvatskih pravnih stručnjaka, koji su mu rekli da bez obzira što je nešto predmet kaznenog postupka, ugovore treba poštivati - kaže gradonačelnik.

Što je naručio Zlatko Horvat

Kad je pitamo o tome, Ana Petrić kaže da ni to nije točno.

- Gradonačelnik laže da je Zlatko Horvat 2011. godine naručio pravno mišljenje najvećih pravnih stručnjaka. On je od Odvjetničkog društva Vidović&Vidović naručio pravno mišljenje koje je jasno reklo da je Ugovor o balama iz 2008. godine po više osnova ništetan. Pravno mišljenje o kojem gradonačelnik govori je mišljenje koje je naručio Pataftin T7 VIS od profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu u postupku protiv Grada Varaždina. Međutim, to pravno mišljenje uopće ne govori o situaciji kada se vodi kazneni postupak protiv potpisnika, niti govori o situaciji kada jedna strana ističe ništetnost ugovora. Krajnje je žalosno da se gradonačelnik, ponovo lažući, poziva na pravno mišljenje čija je jedina svrha bila nanijeti štetu Gradu. Međutim, neosnovanost zahtjeva za ispunjenje 2012. godine potvrdio je Visoki trgovački sud i odbio privremenu mjeru koju je tražio T7 VIS - objašnjava Petrić pravne detalje.

Šteta je samo avans?

Ivan Čehok ističe i neke druge detalje vezane uz kaznene postupke i sudske postupke.

- Ima još nešto što ljudi neće shvatiti, a to je sutkinja lijepo objasnila u presudi oko spora s Ekosom. Čak i kad bi bilo dokazano da smo mi onu cijenu nekom zlouporabom promijenili s 129 na 149 eura po kvadratu, to ne znači da Habuš nije trebao plaćati nespornu cijenu.

Govori i o šteti po ugovoru za balirani otpad.

- Kad je zbrinjavanje otpada u pitanju, Uskok tvrdi da je šteta avans koji je plaćen. Ne tvrde da je šteta nešto drugo.

Pozajmica nije šteta

Pitamo ga koja bi druga šteta mogla biti, s obzirom da ugovor nije realiziran.

- Šteta bi mogla biti da je recimo utvrđeno da je realna tržišna cijena za istu vrstu zbrinjavanja niža, recimo 40 eura po toni. Onda bi šteta bila 90 eura po toni. Znači, oni tvrde da je avans šteta. I to zato što je isplaćen, a nije došlo do kontračinidbe, ne mojom krivnjom. A vještakinja kaže da avans ne može biti šteta. On se vodi kao pozajmica Grada. Moram Vam samo napomenuti da je danas cijena MBO-a i krajnjega zbrinjavanja gorive frakcije veća nego što je bila ugovorena i nego što će biti po nagodbi. Dakle, postupali smo savjesno i odgovorno - tvrdi gradonačelnik.

I na kraju dodaje da je najvažnije to što se više ne može čekati.

- Nama se može dogoditi da Ministarstvo prisilno obradi bale i naplati nam puni iznos ma koliki bio.

Pozajmica je šteta

Ana Petrić ne spori da je šteta navedena u iznosu od samo 7,5 milijuna kuna avansa.

- Koje Grad upravo krivnjom gradonačelnika nikad neće vidjeti. Upravo zato jer Habuš nije postupao po ništetnom ugovoru, šteta nije postala veća! Avans se knjigovodstveno može voditi kako se hoće, ali ako se ne može naplatiti, a ne može se, on predstavlja štetu i to ne samo glavnica, već i kamata koja iznosi preko 10 milijuna kuna - tumači odvjetnica taj sporni dio.

Dodaje i da gradonačelnik sam sebe poklapa govoreći o iznosu štete.

- Upravo je cijena od 137 eura po toni bila višestruko veća od cijene koju su za zbrinjavanje svog otpada plaćali ostali gradovi 2008. godine. I koja je to puna cijena koju bi Ministarstvo naplatilo Gradu ako obradi bale? Poučeni iskustvom, teško da bi bila viša od one za koju će nas dugoročno zadužiti gradonačelnik - smatra Ana Petrić.

Koncesija se ne može konzumirati

Čehok ponavlja da je Grad u nevjerojatnoj poziciji da ima dva važeća pravna odnosa za bale - ugovor iz 2008. i koncesiju iz 2013. godine.

- Koncesiju više ne možemo konzumirati, nismo je nikad ni mogli zapravo, ali su Habuš i SDP odluku donijeli.

Je li se ugovor za bale mogao konzumirati

Prema informacijama kojima raspolažemo, ni ugovor iz 2008. nikad se nije mogao konzumirati jer T7 VIS nikad nije pribavio dozvolu za gospodarenje komunalnim otpadom.

Dozvolu za probni rad MBO-pogon dobio je 2013. godine. Tvrtka T7 VIS (koji se tada već zvao Održivi razvoj) zatražila je 2014. okolišnu dozvolu, no MBO je u međuvremenu prodan C.I.O.S.-u.

- To je još jedna od laži koje se plasiraju - odgovara Čehok - U odnosu na ostala dva MBO postrojenja, ovo u Varaždinu, koliko ja znam, jedino zadovoljava sve uvjete i imalo je dozvolu. Uostalom, pa Habuš je htio sve dati u MBO, kako onda nije imao dozvole? Imao je VIS i dozvolu za gospodarenje otpadom. Ali je bitnija uporabna dozvola - tvrdi Čehok.

VIS nikad nije imao dozvolu?

Vezana vijest:

Čehok, Patafta, 3 NA REDU JE VRHOVNI SUD USKOK O PRESUDI (3) VIS je dobio posao iako nije imao ni zemljište ni stručnjake ni pogon ni dozvole...

Je li to zaista tako, ostaje upitno. Ana Petrić tvrdi da ta dozvola nikad nije pribavljena.

- Gradonačelnik laže da je VIS imao dozvolu koja mu je bila potrebna da može ispuniti ugovor iz 2008. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u više je navrata odbacivala žalbe T7 VIS-a jer tvrtka nije imala potrebne dozvole. Tako u svom rješenju od 3. listopada 2013., gotovo pet godina nakon sklapanja ugovora iz 2008. godine navodi da T7 VIS nema pravni interes za žalbu jer 'nije dokazao da posjeduje određeno ovlaštenje kako bi mogao izvršiti ugovor o preuzimanju komunalnog otpada' - ističe odvjetnica Ana Petrić.

Imaju li vijećnici sve informacije

Taj ugovor iz 2008. godine, čini se, opterećen je cijelim nizom dubioza. Bez obzira na navedeno, upravo taj i takav ugovor sada je odabran kao polazište za to novo 'integralno rješenje'.

I ne samo to, pitanje je i koliko gradski vijećnici u ovome trenutku zapravo znaju o predloženom 'integralnom rješenju' i koliko će do održavanja sjednice imati prilike saznati relevantnih informacija. A pred njima je odluka teška više od 160 milijuna kuna.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Reci što misliš!