Najnovija studija kojom su se pratili učinci keto dijete pokazala je zanimljive rezultate.
Keto dijeta, ili ketogena dijeta, postala je jedna od najpopularnijih prehrambenih strategija u posljednjem desetljeću. Temeljena na visokim mastima, umjerenim proteinima i vrlo niskim ugljikohidratima, keto dijeta obećava brze rezultate u mršavljenju i poboljšanje ukupnog zdravlja.
Ipak, kao i svaka promjena u prehrani, i keto dijeta ima svoje pozitivne i negativne strane. Prije nego se odlučite na ovakav korak, dobro proučite koje su moguće nuspojave.
Pozitivne strane keto dijete
Gubitak težine
Keto dijeta može biti vrlo učinkovita za mršavljenje. Kada tijelo uđe u stanje ketoze, ono počinje koristiti masnoće kao primarni izvor energije umjesto ugljikohidrata. Ovo može rezultirati bržim gubitkom tjelesne mase, posebno u početnim fazama dijete.
Povećana energija i mentalna oštrina
Mnogi ljudi izvještavaju o povećanoj energiji i boljoj mentalnoj jasnoći dok su na keto dijeti. Stabilni nivoi šećera u krvi mogu smanjiti umor i poboljšati koncentraciju, što je korisno za produktivnost i opće blagostanje.
Poboljšanje kontrole šećera u krvi
Keto dijeta može poboljšati kontrolu šećera u krvi kod ljudi s dijabetesom tipa 2. Smanjenje unosa ugljikohidrata može pomoći u stabiliziranju nivoa šećera u krvi i smanjenju potrebe za inzulinom.
Povećana količina dobrih masti
Keto dijeta potiče unos zdravih masti, poput onih iz avokada, orašastih plodova i maslinovog ulja, što može poboljšati razinu HDL (dobrog) kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Negativne strane keto dijete
Keto gripa
Kada tijelo prelazi u stanje ketoze, mnogi ljudi doživljavaju tzv. keto gripu, koja može uključivati simptome poput glavobolja, umora, mučnine, i iritabilnosti. Ovi simptomi obično traju nekoliko dana, ali mogu biti neugodni.
Ograničenost u opcijama
Keto dijeta može biti vrlo restriktivna, što može otežati pronalaženje hrane u restoranima. Ograničenje na niske količine ugljikohidrata može značiti izbjegavanje mnogih namirnica.
Mogući problemi s probavom
Smanjenje unosa vlakana zbog niskog unosa povrća i cjelovitih žitarica može dovesti do problema s probavom, kao što su konstipacija ili nadutost.
Rizik od srčanog ili moždanog udara
Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti, može se povezati s višim razinama lošeg kolesterola i udvostručiti rizik od kardiovaskularnih događaja poput blokiranih arterija, srčanih udara i moždanih udara, prema studiji autorice dr. Iulije Iatan iz klinike za program prevencije “Zdravo srce” bolnice St. Paul u Vancouveru.
Moguć nedostatak nutrijenata
Zbog ograničenog izbora hrane, postoji rizik od nedostatka određenih nutrijenata kao što su vitamini i minerali koji su prisutni u voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Kako bi se nadoknadili ovi nedostaci, ponekad je potrebno uzimati dodatke prehrani.